Vitamine A, D, E i K često spominjemo zajedno zato što su to vitamini topljivi u mastima pa su zbog toga i zastupljeniji u masnoj hrani, a i apsorpcija je bolja ako ih uzimamo zajedno s masnijim obrocima. Pročitajte u čemu leži njihova važnost za ljudsko tijelo i u kojim namirnicama ćemo ih naći!

VITAMIN A

Vitamin A čini nekoliko spojeva, retinoida, od kojih je retinol najpoznatiji oblik vitamina A u prehrani. Osim vrlo važne funkcije u održavanju normalnog vida, vitamin A ima svoju veliku ulogu u normalnoj funkciji imunosnog sustava, reproduktivnog sustava, rastu stanica i rastu kose.
Glavni izvor vitamina A je hrana životinjskog podrijetla – riblje ulje i jetra, a provitamini A, karotenoidi, nalaze se u nekim biljkama koje mogu zadovoljiti dnevne potrebe za ovim vitaminom.
Preporučeni dnevni unos za odrasle muškarce iznosi 900 μg, a za odrasle žene 700 μg, dok je za djecu raspon 300 – 600 μg.
Rizik od nedostatka vitamina A mogu imati vegani ako postoji problem u pretvaranju provitamina A u retinol, a neke od posljedica nedostatka mogu biti noćno sljepilo, suhe oči, sljepoća, gubitak kose, problemi s kožom i slabljenje imunosnog sustava.
Visoke dnevne doze vitamina A mogu biti opasne, posebno kod pacijenata s oslabljenom funkcijom jetre i u trudnica zbog opasnosti na razvoj fetusa.

VITAMIN D

D vitaminom, kalciferolom, smatramo dva oblika – vitamin D2 (ergokalciferol), čiji izvor su gljive i neke biljke, te vitamin D3 (kolekalciferol) čiji izvor su životinjske namirnice, a nastaje još i sintezom uz pomoć sunčeve svjetlosti.
Uloga vitamina D je u zdravlju kostiju jer doprinosi dostupnosti kalcija i fosfora u kostima, a sve se više tijekom pandemije isticala i njegova važnost u funkciji imunosnog sustava i smanjenom riziku od infekcija.
Organizam je sposoban sintetizirati svu potrebnu dnevnu količinu D vitamina, ali se to vrlo rijetko događa, pogotovo u zimskim mjesecima ili u starijoj populaciji, jer je nedovoljna izloženost sunčevom zračenju. Stoga je potrebno osigurati dovoljan unos vitamina D putem prehrane (masna riba, riblje ulje, gljive) ili dodataka prehrani.
Optimalnim dnevnim unosom vitamina D u djece smatrala se vrijednost 400-600 IU, a u odraslih oko 800 IU, iako su se te granice podigle na 2000 IU, a sigurna primjena D vitamina može doseći dozu od maksimalno 4 000 IU dnevno bez liječničkog nadzora.
Pacijenti koji su pod povećanim rizikom od nedostatka vitamina D uključuju starije, pretile, osobe s tamnijim tonom kože,  one slabo izložene suncu ili kod slabije apsorpcije masti. Kod njih se mogu javiti umor, depresija, gubitak kose, poremećeno zacjeljivanje rana, imaju slabije kosti i oslabljeni imunosni sustav.
Kod vrlo visokih doza D vitamina može doći do hiperkalcijemije, povećanih razina kalcija u krvi, što može oštetiti srce i bubrege.

VITAMIN E

Vitamin E čini osam oblika koji se dijele na dvije skupine – tokoferoli i tokotrienoli, a najpoznatiji oblik je α-tokoferol.
Najvažnija uloga vitamina E je antioksidativno djelovanje kojim štiti naše stanice od oštećenja.
Izvori vitamina E su biljna ulja, riblje ulje, sjemenke, orašasti plodovi i avokado.
Preporučeni dnevni unos vitamina E za djecu iznosi 6 – 15 mg, ovisno o dobnoj skupini, dok je za odrasle dovoljna dnevna doza od 15 mg. 
Nedostatak vitamina E je rijedak, ali se može javiti u osoba s bolestima koje smanjuju apsorpciju masti ili vitamina E iz hrane, a simptomi su slabost mišića, slab vid, smanjenje funkcije imunosnog sustava, neurološke smetnje.
Predoziranje vitaminom E je rijetko i jedino je moguće uzimanjem neodgovarajućih doza suplemenata, a može dovesti do krvarenja jer ima učinak na razrjeđivanje krvi ili do oksidativnog stresa jer u vrlo visokim dozama više ne djeluje antioksidativno.

VITAMIN K

Vitamin K se sastoji od nekoliko spojeva – vitamin K1 (filokinon) i on se nalazi u hrani biljnog podrijetla, dok se vitamin K2 (menakinon) nalazi u hrani životinjskog podrijetla, fermentiranim proizvodima od soje, a sintetiziraju ga i bakterije u debelom crijevu. Postoje još i sintetski oblici vitamina K, kao npr. vitamin K3 (menadion), vitamin K4 (menadiol diacetat) i vitamin K5. 
Najvažnija uloga vitamina K je u zgrušavanju krvi, ali ima i potporu zdravlju kostiju i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Za razliku od vitamina K1 koji se nalazi u izobilju u zelenom lisnatom povrću, vitamin K2 se nalazi u malim količinama u hrani životinjskog podrijetla (žumanjak, maslac, jetra).
Adekvatan unos vitamina K su dnevne doze 30 – 75 μg za djecu, a 90 μg za žene i 120 μg za muškarce.
Osobe s poremećajima apsorpcije masti te one koje koriste antibiotike širokog spektra mogu biti izložene riziku od nedostatka vitamina K što može dovesti do prekomjernog krvarenja i do smanjene gustoće kostiju.
Gornja granica dnevne doze vitamina K nije utvrđena, a simptomi toksičnosti također nisu poznati.

IZVOR:
https://www.healthline.com/nutrition/fat-soluble-vitamins

Klara Srša, mag.pharm.