KAKAV JE TO VITAMIN?

Vitamin C (askorbinska kiselina) je jedan od vitamina koji su dobro topljivi u vodi. U ljudskome se organizmu ne može sintetizirati pa ga moramo unositi u organizam, putem hrane ili dodataka prehrani.

ČEMU SLUŽI?

Izuzetno je značajan u sintezi kolagena (bitnoj komponenti vezivnog tkiva), kod zacjeljivanja rana, u sintezi L-karnitina (metabolizam energije), metabolizmu nekih proteina i neurotransmitera te u apsorpciji željeza. Neizostavna je i njegova dobro poznata uloga u normalnoj funkciji imunosnog sustava, no sve se više ističe i istražuje njegov antioksidacijski potencijal. Što to znači? Zbog raznih procesa u organizmu (npr. upala), ali i utjecaja vanjskih faktora (npr. pušenje, zračenje, nezdrava prehrana) u organizmu se stvaraju slobodni radikali i reaktivni kisikovi spojevi koji mogu izazvati oštećenja, ali naše tijelo ima „alate“ da se obrani od njih. Međutim, ako ih se stvara puno više nego to naše tijelo može „sanirati“, a što se naziva oksidativnim stresom, veći je rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti, karcinoma i slično.
Upravo je svima dobro poznati vitamin C jedan od antioksidansa (smanjuje učinak slobodnih radikala i reaktivnih kisikovih spojeva), a koji možemo sami unositi u organizam.

KOJE DNEVNE DOZE VITAMINA C  SU PREPORUČENE?

SKUPINA	PROSJEČNA DNEVNA DOZA VITAMINA C
mlađi od 6 mjeseci	40 mg
7–12 mjeseci	50 mg
1–3 godine	15 mg
4–8 godina	25 mg
9–13 godina	45 mg
14–18 godina (dečki)	75 mg
14–18 godina (cure)	65 mg
odrasli (muškarci)	90 mg
odrasli (žene)	75 mg
trudnice	80 – 85 mg
dojilje	115 – 120 mg

Pušači bi trebali dnevno unositi dodatnih 35 mg vitamina C nego je preporučeno za njihovu skupinu.

Unosimo li vrlo visoke doze vitamina C (veće od 1g dnevno), apsorbirat će se manji udio, a ono što je apsorbirano, a nemetabolizirano, izlučiti će se urinom.

KOJI SU IZVORI VITAMINA C?

Znamo da su prirodne “pilule” vitamina C voće i povrće, a pogotovo crvena i zelena paprika, naranča, grejp, kivi, brokula, jagode i rajčica. Naravno, te su namirnice bogatije vitaminom C ako se konzumiraju svježe i sirove jer se skladištenjem i kuhanjem smanjuje udio vitamina. Dakle, da bismo unosili dovoljne količine vitamina C u organizam, na našim se tanjurima obavezno mora svakodnevno nalaziti voće i povrće.
Iako se treba pridržavati raznovrsne i zdrave prehrane, nekad je ipak potrebno dodatno unositi vitamin C pomoću dodataka prehrani, bilo da želimo poduprijeti naš imunosni sustav ili smanjiti oksidativni stres u organizmu. Mnogo je dodataka prehrani koji sadrže vitamin C u različitim oblicima kao što su askorbinska kiselina, mineralni askorbati (natrijev, kalcijev); askorbinska kiselina s bioflavonoidima i Ester-C® (kombinirani preparat). Međutim, studije pokazuju da nema nikakve bitne prednosti određenog oblika vitamina C nad drugim, a što se tiče bioraspoloživosti.

ŠTO AKO POSTOJI NEDOSTATAK VITAMINA C U ORGANIZMU?

Iako se to događa vrlo rijetko u razvijenim zemljama, nakon višetjednog unosa vitamina C u dozi manjoj od 10mg/dan javljaju se simptomi kao što su umor, upala zubnog mesa, petehije, slabo zacjeljivanje rana, gubitak zuba i anemija (zbog krvarenja i slabije apsorpcije željeza). Zanimljivo je da su nekadašnji pomorci  bolovali od skorbuta uzrokovanog nedostatkom vitamina C sve dok se nije otkrilo da tu bolest može spriječiti ili izliječiti unos agruma i njihovih sokova.

TKO JE U RIZIKU OD NEDOVOLJNOG UNOSA VITAMINA C?

Pod nedovoljnim unosom se smatra manji unos od preporučenog, a veći od onog unosa koji može dovesti do skorbuta. Sljedeće skupine su u takvom riziku:
– pušači i pasivni pušači – zbog povećanog oksidativnog stresa u organizmu izazvanog pušenjem, oni bi trebali unositi dodatnih 35 mg/dan
– dojenčad hranjena kuhanim mlijekom – kuhano kravlje mlijeko ima jako malu količinu vitamina C, stoga je dojenčad bolje hraniti majčinim mlijekom i/ili adaptiranim mlijekom za dojenčad
– pojedinci kojima je ograničena raznolika prehrana – skupine kao što su ljudi slabijeg imovinskog statusa, alkoholičari, narkomani ili psihički bolesnici su u povećanom riziku od nedovoljnog unosa vitamina C
– neki kronični bolesnici – pacijenti s crijevnim bolestima, oboljeli od karcinoma i oni na kroničnoj hemodijalizi također mogu patiti od manjeg unosa vitamina C.

Unošenje visokih doza vitamina C nema neke značajnije posljedice na organizam te većinom nastaju probavne smetnje.  Jedino, kod pacijenata sa bubrežnim kamencima bilo bi dobro ne pretjerivati s visokim dozama.

ŠTO SMO ZAKLJUČILI?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent te je bitno da ga unosimo u dovoljnim količinama, prvo zdravom i raznolikom prehranom, a ako to nije dovoljno, onda i pomoću dodataka prehrani, ne samo da bismo spriječili manjak, nego da bismo iskoristili sve blagodati koje pruža za zdravlje organizma.

IZVORI:
– https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminC-HealthProfessional/
– https://www.mayoclinic.org/drugs-supplements-vitamin-c/art-20363932
– http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/poremecaji-prehrane/manjak-vitamina-  ovisnost-o-njima-i-toksicnost/vitamin-c

Klara Srša, mag.pharm.